Kulturna participacija i kulturno nasleđe – Preliminarni izveštaj prvih faza realizacije

Bogatstvo, raznovrsnost, kvalitet i dostupnost kulturnih sadržaja, kao i načini njihovog posredovanja, od suštinskog su značaja za decu jer je dečje doba optimalno za usvajanje poruka koje ponuđeni sadržaji prenose, dok lišavanje od kulturnih sadržaja ima neposredne, ali i dugoročne negativne posledice kako na individualnom planu razvoja ličnosti tako i na planu razvoja društva. Aktivna kulturna participacija, konkretnije aktivno učešće dece i mladih u kreiranju i razvijanju programskih sadržaja u ustanovama i organizacijama u kulturi, percipiran je kao ključan aspekt u sagledavanju mogućnosti za planiranje dugoročnog kulturnog razvitka.

Bogatstvo, raznovrsnost, kvalitet i dostupnost kulturnih sadržaja, kao i načini njihovog posredovanja, od suštinskog su značaja za decu jer je dečje doba optimalno za usvajanje poruka koje ponuđeni sadržaji prenose, dok lišavanje od kulturnih sadržaja ima neposredne, ali i dugoročne negativne posledice kako na individualnom planu razvoja ličnosti tako i na planu razvoja društva. Aktivna kulturna participacija, konkretnije aktivno učešće dece i mladih u kreiranju i razvijanju programskih sadržaja u ustanovama i organizacijama u kulturi, percipiran je kao ključan aspekt u sagledavanju mogućnosti za planiranje dugoročnog kulturnog razvitka. U mladom dobu, učestvujući u produkciji kulturnih sadržaja, ljudska bića razvijaju prijemčljivost za raznovrsnost odnosa u prirodnom i društvenom okruženju i kompleksnost rada sa čime će se susretati u odraslom dobu bez obzira na to šta odaberu za svoju profesiju; u sebi razvijaju timski duh u kome lična kreativnost jeste važna ali ne samo na individualnom nego i na kolektivnom nivou. Dodatno, aktivna kulturna participacija u detinjstvu i mladosti se reflektuje i na recepciju kulturnih sadržaja u odraslom dobu jer povećava zainteresovanost za učešće u kulturnom životu. Brojna istraživanja su pokazala da na primer osobe koje su u detinjstvu makar povremeno posećivala muzeje, bioskope, pozorišta ili koncerte češće to čine i u odraslom dobu te svoju decu vode u pozorišta, bioskope, galerije, muzeje i na koncerte.

Projekat „Kulturna participacija i kulturno nasleđe“ do ove, 2020. godine, traje punih pet godina i ne smatramo ga završenim jer ohrabrivanje kulturne participacije dece i mladih jeste dugoročan zadatak svih aktera u razvoju kulture u najširem smislu pojma kulture. Stalno je potrebno iznalaziti inovativna rešenja i pristupe kako bi deca i mladi upražnjavali svoje pravo da učestvuju u kulturnom životu. U tome, iskustva iz prošlosti, koja se mogu razumeti kao svojevrsno kulturno nasleđe. U suštini pojma (kulturno) nasleđe je prenošenje na nove generacije, između ostalog, znanja i veština koje nove generacije mogu usvojiti kao podsticaje za razvoj introspekcije i sopstvene kreativnosti.

Iniciranje projekta, krajem 2014. godine, koincidiralo je sa tridesetogodišnjicom od objavljivanja rezultata istraživanja „Kulturna ponuda namenjena deci Beograda“ koje je 1982. i 1983. godine realizovao Zavod za proučavanje kulturnog razvitka (Rosandić, Ignjatović – Savić i Mitrović 1984). Važno je imati na umu da od kulturne ponude namenjene deci u mnogome zavisi razvoj kulturnih potreba i navika građana svih uzrasta.

Pregled bogate sačuvane dokumentacije o programima Dramski studio za decu „Škozorište“ i Studio kreativnog vaspitanja i obrazovanja „Školigrica“ realizovanim u Centru za kulturu „Stari grad“, „Susreta četvrtkom“ u Domu pionira iz kojih se izrodila i danas živahna „Radost Evrope“, te Muzeja afričke umetnosti ukazali su na modele rada sa decom, pedagoške metode koje su i danas veoma aktuelne i primenjive. Ti programi predstavljaju svojevrsno živeće nasleđe. Imajući to u vidu kao i važnost savremenih informacionih tehnologija u komuniciranju i posredovanju znanja (suštinski važnog aspekta kulturnih sadržaja), ideja je bila da se razvije savrmena i otvorena elektronska baza podataka o modelima koje ustanove i organizacije u kulturi primenjuju u svom radu sa decom i mladima. Baza podataka koju smo nazvali „Kultura i druge dečje igre“ je u programerskom i sadržinskom smislu počela da se razvija od 2015. godine. Njene dve osnovne grane su programi koje osmišljavaju i realizuju ustanove i organizacije u kulturi, te dečje igre kroz koje generacije razvijaju kreativnost i stiču orijentaciju u vremenu i prostoru.

U pogledu sadržaja baze, nastojale smo da je obogatimo i savremenim programima koje pre svega ustanove kulture namenjuju deci. S obzirom na raznovrsnost kulturnih delatnosti, u periodu zaključno sa 2019. godinu posebna pažnja je posvećena muzejima kao ustanovama zaštite koje imaju važnu ulogu u prenošenju (znanja oko) kulturnog nasleđa. Takođe, istraživačka pažnja je bila usmerena i ka amaterskim pozorištima koji u svom radu posebnu pažnju posvećuju deci i mladima.

Na kraju 2019. godine smo napravljena je istraživačka pauza a kako bi se materijali, intenzivno sakupljani od 2015. godine sistematizovali. Preliminarni izveštaj o istraživanju, šta i kako se radi(lo) sa decom u muzejima i amaterskim pozorištima možete pročitati ovde.

 

Календар

Nema rezultata.

е-Култура

Часопис Култура

UNESCO фонд за културну разноликост

ГЕО СРБИЈА

Последње објаве