Prva faza projekta: „Programske i poslovne politike galerija i izlagačkih prostora u Srbiji“ tokom 2014. god

Galerijski i izlagački sistem u Srbiji predstavlja ključnu platformu prezentacije i produkcije tekućeg umetničkog stvaralaštva. S obzirom na nepostojanje temeljnog i sistematičnog pristupa zadatoj temi kod nas, postalo je neophodno ispitati složenu oblast vizuelnog stvaralaštva i funkcionisanja galerijskog sistema. Zato smo, u prvom delu razvojno istraživačkog projekta „Programske i poslovne politike galerija i izlagačkih prostora u Srbiji“, definisali, mapirali i klasifikovali galerije i izlagačke prostore u Srbiji.

Autori:
Dragana Martinović, mr teorije umetnosti i medija, istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka
Dimitrije Tadić, ma kulturne politike i menadžmenta, savetnik za savremenu umetnost i multimedije Ministarstva kulture i informisanja RS
Nina Mihaljinac, dr teorije umetnosti i medija

Stručni konsultanti:
dr Slobodan Mrđa, šef Istraživačkog odeljenja u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka
dr Biljana Jokić, istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka

Uvod
Galerijski i izlagački sistem u Srbiji predstavlja ključnu platformu prezentacije i produkcije tekućeg umetničkog stvaralaštva. S obzirom na nepostojanje temeljnog i sistematičnog pristupa zadatoj temi kod nas, postalo je neophodno ispitati složenu oblast vizuelnog stvaralaštva i funkcionisanja galerijskog sistema. Zato smo, u prvom delu razvojno istraživačkog projekta „Programske i poslovne politike galerija i izlagačkih prostora u Srbiji“, definisali, mapirali i klasifikovali galerije i izlagačke prostore u Srbiji. Rezultat je bio „Atlas galerija i izlagačkih prostora u Srbiji“ – svojevrsni adresar koji vodi korisnika kroz infrastrukturne potencijale i postojeće resurse sistema vizuelnih umetnosti, uz grafičke prikaze i tabele koji na slikoviti način prikazuju mrežu galerijskih i izlagačkih prostora. U ovoj publikaciji ćemo izneti rezultate drugog dela istraživanja koji su dobijeni analizom podataka prikupljenih upitnikom pomoću kojeg smo ispitali programske i poslovne politike ovih prostora. Posredstvom publikacija koje predstavljaju rezultate istraživanja, pruža se doprinos boljem razumevanju savremenih procesa i promena na polju vizuelnih umetnosti.
Termin „programska politika“ obuhvata složeni sistem odluka u vezi sa sadržajem i strukturom programa, identitetom galerije ili izlagačkog prostora, delovanjem u savremenom društvu i kulturi, razvojem i promocijom umetničkih koncepata, kao i sa zastupanjem određenog sistema vrednosti. „Poslovna politika“ galerije ili izlagačkog prostora predstavlja sistem odluka u vezi sa ciljevima i strategijama koje se odnose na sve segmente funkcionisanja – od finansijskog poslovanja, preko kadrovske politike, do medijacije i eksterne komunikacije: saradnje sa umetnicima ili, recimo, stručnom kritikom, obrazovnim institucijama, donosiocima odluka. Dakle, u korpus politika vezanih za poslovanje galerije ili izlagačkog prostora spadaju odluke o željenom pravcu razvoja (vizija), strategijama izvođenja izlagačkog programa, kao i onih pratećih, standardima postavke, razvoju publike, odnosu sa izlagačima, učešću na sceni savremenih vizuelnih umetnosti u zemlji i inostranstvu, medijskoj prezentaciji i oglašavanju, prioritetima u finansiranju, odnosu prema lokalnoj ili evropskoj kulturnoj politici itd. Prirodno je da programska i poslovna politika budu usklađene, te da tvore i odražavaju jedinstveni identitet galerije ili izlagačkog prostora kroz sve aspekte funkcionisanja. Stoga, često nije moguće razgraničiti odluke koje su vezane za programsku, odnosno poslovnu politiku; međutim, usaglašenost odluka o konceptu programa (programska politika) i o načinu sprovođenja tih odluka (poslovna politika) krucijalan je faktor profesionalizma u radu galerija i izlagačkih prostora. U okviru istraživanja programskih i poslovnih politika, zastupljeni su sledeći segmenti rada galerija i izlagačkih prostora: koncepcija i faktori koji utiču na određivanje programske politike; struktura izlagačkog programa; saradnja sa umetnicima; stepen angažovanosti u oblasti rada sa publikom; saradnja sa drugim akterima u oblasti savremenih vizuelnih umetnosti i učešće na sceni; međunarodna saradnja; finansiranje i marketing; izlagačka politika i vizuelni identitet; odnosi sa javnošću i razvoj publike.
Sa aspekta menadžmenta u kulturi, može se reći da se u okviru projekta „Programske i poslovne politike galerija i izlagačkih prostora u Srbiji“ analizira diverzitet modela organizovanja kulturne delatnosti u oblasti vizuelnih umetnosti. Uvođenjem terminologije menadžmenta u kulturi u domen galerijske delatnosti, možemo da dobijemo odgovor o izlagačkom profilu, programskoj orijentaciji, organizaciji poslova, umetničkoj produkciji u okviru galerija i izlagačkih prostora, svemu što može da doprinese većoj distribuciji umetničkih dela, boljoj recepciji vizuelne kulture u javnosti, uspešnijoj komunikaciji između ovih ustanova kulture, kustosa i publike, rečju – njihovom efikasnijem razvoju, u smislu programske izvrsnosti i kapaciteta, delovanja i uticaja na vizuelnoj sceni. Takođe, sa aspekta kulturne politike, ovim projektom se osvetljavaju instrumenti i strategije kojima se podižu kapaciteti galerija i izlagačkih prostora, nivo učešća publike, određuju pravci delovanja ustanove, prioriteti, i to kroz dugoročno planiranje njihovog rada, pravilno raspoređivanje materijalnih i ljudskih resursa, akcione i finansijske planove, evaluaciju rada itd. Sve ovo može da pomogne zaposlenima u galerijama da sagledaju svoje mogućnosti u cilju organizacione transformacije, razvijanja odgovarajućeg profila poslovanja, korišćenja sopstvenih potencijala, te iznalaženja načina da odgovore na promene u okruženju.

Ciljevi
Glavni cilj ovog dela istraživačkog projekta jeste analiza programskih i poslovnih politika galerijskih i izlagačkih prostora u Srbiji, što se odnosi na definisanje njihovih izlagačkih profila i zastupljenih vrednosti, kao i standardâ poslovanja. Postizanje tog cilja treba da rezultira prepoznavanjem ključnih problema u funkcionisanju izložbenog sistema, te predlaganjem mera koje mogu da utiču na rešavanje postojećih problema i davanje preporuka za poboljšanje rada galerija i izlagačkih prostora. Takođe, budući da se danas sve više govori o pojmu „kustoske prakse“ i novoj ulozi kustosa u izvođenju koncepata savremene umetnosti, jedan od ciljeva istraživanja „Programske i poslovne politike galerija i izlagačkih prostora u Srbiji“ jeste da se ispitaju stavovi i eventualna promena delovanja domaćih istoričara umetnosti u pogledu njihove profesije. Krajnji cilj je omogućavanje uvida u strukturu sistema galerija i izlagačkih prostora i savremene tokove izlagačkih praksi u Srbiji.

Metod i tehnike
U skladu sa postavljenim ciljevima projekta i radi dubljeg istraživanja složene oblasti vizuelnog stvaralaštva i funkcionisanja galerijskog sistema kod nas, kao i fenomena domaćih savremenih izlagačkih praksi, izradili smo standardizovani upitnik koji sadrži jedanaest segmenata i ukupno sto trideset pet pitanja. Postavljena pitanja se odnose na trogodišnji period rada izlagačkih prostora i galerija (2010–2012), a s obzirom na njihov veliki broj, struktura upitnika prema tematskim celinama osmišljena je tako da olakša njegovo popunjavanje. Sve teme koje je bilo moguće obuhvatiti formom zatvorenih pitanja formulisane su na taj način, ali ima i nekoliko otvorenih pitanja koja prvenstveno služe ispitivanju stavova predstavnika galerija i izlagačkih prostora o njihovom radu i stanju vizuelne scene uopšte. Takođe, u saradnji sa pojedinim predstavnicima galerijskih i izlagačkih prostora u Srbiji, izvedeno je testiranje upitnika radi utvrđivanja diskriminativnosti pitanja i procenjivanja potrebnog vremena za njegovo popunjavanje. Potom je izvršena distribucija upitnika elektronskim putem onim ustanovama kulture i galerijama (tj. izlagačkim prostorima) u Srbiji koji su selektovani na osnovu sledećih kriterijuma: 1. da pravno i formalno obavljaju galerijsku i izlagačku delatnost; 2. da su u periodu kada je vršeno istraživanje učestvovali u raspodeli javnih sredstava (republički, pokrajinski i lokalni nivoi vlasti); 3. da se bave savremenim vizuelnim umetnostima; 4. da poseduju svoj izložbeni prostor; 5. da imaju umetnički savet, umetničkog direktora ili kustosa, odnosno osobu zaduženu za koncipiranje programa; 6. da se nalaze u gradovima i većim opštinama (sa i preko 50.000 stanovnika); 7. da im je primarno polje delovanja – izlaganje, razvoj programskih aktivnosti, umetnika i publike; 8. da su prepoznati kao relevantni akteri u razvoju scene savremenih vizuelnih umetnosti. Ovim kriterijumima bio je obuhvaćen uzorak od 173 galerije i izlagačkog prostora, od kojih je njih 121 popunilo poslati upitnik, što čini 70% realizacije uzorka.
Nakon prikupljenih podataka, usledio je unos u elektronsku bazu podataka, da bismo na kraju pristupili statističkoj i kritičko-teorijskoj analizi dobijenih rezultata, a što je obuhvaćeno publikacijom.

Календар

Nema rezultata.

е-Култура

Часопис Култура

UNESCO фонд за културну разноликост

ГЕО СРБИЈА

Последње објаве